Temeljem članka 25. i 27. Statuta Hrvatskog planinarskog društva "Vinica" predsjednik Društva saziva redovnu skupštinu Društva, koja će se održati u subotu 11. siječnja 2025. godine s početkom u 17:00 sati u Planinarskoj kući "Mladen Polović" na Vinici.

DNEVNI RED

• Otvaranje skupštine
• Izbor radnog predsjedništva
  Radno predsjedništvo
  Verifikacijska komisija
  Zapisničar i ovjerovitelj zapisnika
  
  
• Izvješće o radu i financijsko izvješće za 2024. godinu
• Diskusija o izvještajima i prihvaćanje istih
• Plan rada za 2025. godinu
  Plan rada društva za 2025. godinu
  Financijski plan za 2025. godinu

• Diskusija o planovima i prihvaćanje istih
• Pozdravna riječ gostiju
• Razno

U Dugoj Resi, 13.12.2024.

Predsjednik društva, Mio Kalčić

Vodiči:Hrvoje Malović (098 514 363) i Damir Šeketa - Šeki(091 786 3275)

Oprema:adekvatna odjeća i obuća,zaštita od kiše,snijega,sunca Dokumenti:osobna,zdravstvena i planinarska iskaznica,bit će vam žao ako ne uzmete dnevnik HPO - a,

PLAN IZLETA:

• 08,00 h polazak ispred Hotela Duga Resa
• ??,?? h početak kružne ili povratne ture ?
• ??,?? h dolazak na sklonište ili dom,okrijepa,druženje,razno ?
• ??,?? h povratak za Duga Resu
• 16,30 h očekivani dolazak u Duga Resu

P.S. cijena izleta ce se formirati ovisno o broju sudionika i prijevoznom sredstvu prije samog izleta.

PRIJAVE I UPLATE KOD VODIČA ili SRIJEDOM NA SASTANCIMA DRUŠTVA U 20,00 h,NAJKASNIJE DO 6.12.2024.

Vodič zadržava pravo promjene plana ukoliko to smatra potrebnim tj.ukoliko bude najava većih padalina kiše/snijega.

Vrh Ivanščice je najviša točka Hrvatskog zagorja i ujedno najširi vidikovac na planini Ivanščici. Vršni dio Ivanščice zaposjednut je nizom objekata raznih namjena pa vrh gotovo i nema prirodnih obilježja. Prva, drvena piramida na vrhu podignuta je još 1893. godine, a danas na najvišoj točki stoji željezna razgledna piramida visoka 10 m. Oko 100 m sz od nje je planinarski dom Josip Pasarić, a pokraj njega 60 m visok televizijski odašiljač. Na sz strani nalazi se sjenica s vidikom prema sjeveru i zapadu. U vršnom dijelu još je nekoliko skijaških objekata i napuštena skijaška žičara. Više...

HPD Vinica u ned. 10.11.2024. organizira za članove društva/HPS –a  društveni izlet  na Plešivicu, 4. izlet povodom 100 g.HPD Vinice

Vodič:Hrvoje Malović (098 514 363)                  
Oprema:adekvatna odjeća i obuća,zaštita od kiše,sunca                                                     Dokumenti:osobna,zdravstvena i planinarska iskaznica,bit će vam žao ako ne uzmete dnevnik HPO - a,dnevnik 100 g.HPD Vinice,fotoaparat.
PLAN IZLETA:
08,00 h polazak ispred Hotela Duga Resa
09,00 h dolazak na Poljica i pocetak uspona na vrh Plješivice
11,00 h povratak na Poljica, te odlazak na Pl.dom Maks Plotnik pod Okićem,uspon od doma na vrh gradine Okić.
Povratak na dom, pauza za rucak/odmor,te po dogovoru sa sudionicima izleta odlazak u Samobor/Jasku.
Povratak za Duga Resu u poslijepodnevnim satima.

Cijena ce se formirati ovisno o broju sudionika i prijevoznom sredstvu(bus,kombi)    prije samog izleta.

PRIJAVE I UPLATE KOD VODIČA ili SRIJEDOM NA SASTANCIMA DRUŠTVA U 20,00 h,NAJKASNIJE  DO 6.11.2024.
Vodič zadržava pravo promjene plana ukoliko to smatra potrebnim.

Slemenova Špica je vrh 1909 a ponegdje i 1911 m nadmorske visine smješten u sredini između visokih vrhova Julijskih Alpa. Slemenova špica ima dvije izrazito dijametralno - suprotne strane.
Južna strana je pitoma i travnata sa prekrasnim jezercima na Slemenu ispod sjeverne strane Male Mojstrovke, dok se padine sjeverozapadne strane strmo, gotovo okomito ruše u dolinu Tamar. Zbog svoje jedinstvene panorame, ovo područje je poznato kao jedno od najimpresivnijih vidika prema vrhu Jalovca, kao i prema ostalim vrhovima Julijskih Alpa.
S vrha se mogu vidjeti najviši vrhovi Julijskih Apla: Špik (2472 m), Škrlatica (2740 m), Jalovec (2645 m), Mangart ( 2678 m), Visoka Ponca ( 2272 m), Mala Mojstrovka ( 2332 m), greben Robičje, te niz drugih manjih vrhova. Planinarska staza nije teška, označena je kao „nezahtevna pot“. Zbog lakog pristupa i prelijepih vidika, vrh je vrlo dobro posjećen u svim godišnjim dobima.

Mangart (2679 m) je jako posjećen vrh jer uspon dosta skraćuje cesta koja vodi sve do 2055 m nadmorske visine, odnosno do Mangartskog sedla.
Mangart je četvrti najviši vrh Slovenije. Nalazi se na zapadnom dijelu Julijskih Alpi. Mangart je također i naziv za planinski lanac koji sačinjava Veliki Mangart 2679 m, Koritniški mali Mangart 2333 m, Rateški mali Mangart 2289 m i V koncu Špica 2350 m, koji odvaja dolinu Koritnice od Mangartske doline. Na sjevernoj strani u Mangartskoj dolini nalaze se dva jezera: Donje i Gornje Belopeško jezero na talianskoj strani. Na južnoj strani Mangarta izvire rijeka Koritnica i čini dolinu zvanu Loška Koritnica. Obronci Mangarta na južnoj strani uzdižu se 2000 m iznad doline Koritnice, dok na talijanskoj sjevernoj strani stijene dosežu visino 1300 m. Na njemu je postavljen veliki drveni križ a na njemu je kutija s upisnom knjigom. Sam vrh je prostran pa omogućava duže zadržavanje i uživanje u pogledu koji je otvoren u svim smjerovima. Najbolji vidik je na susjedni ali nešto niži Jalovec. Uz njega lijepo se vide italijanske Julijske Alpe.

Više...