Začetnica planinarenja i izletništva u našim krajevima, a i u čitavoj Hrvatskoj bila je ilirska pjesnikinja Dragojla Jarnjević. Ona u svome dnevniku od 19.04.1836. opisuje izlet na Martinšćak, što je prvi opis planinarenja u našoj okolici.
"Briegu uz podnožje stoje do dvie graničarske kuće, sestra mi se tuj obustavi veleć ako ću gori da me će ona kod kuće čekati. Naokolo je brieg do vrha posijan ražju, koja je već ovelika, a na jugu briega vijuga se staza k vrhu. Bezazleno se uputih uz strana, do sada neviđena čovjeka uz brdo na samotan mu vrh. Čovjek bijaše posve uljudan i razgovaraše čedno. Stigosmo vrh briega. Uzhitjena pogledam u nizinu. A zbilja prekrasan vidik! Eno mi pod nogama Turna, iza njega Mostanje, Brindel, a opet ono dalje mili moj Karlovac. Lievo mu Dubovac, a desno se gubi vid u ravnici kojom kupa teče a nad njom u sjeveru briegovi vinskom lozom nasađeni, i sve to tamo daleko do Zagreba."
Začetnica je i alpinizma u Hrvatskoj, jer 1843 opisuje alpinistički uspon na Okić u Samoborskom gorju.
Za buđenje organiziranog planinarstva u Hrvatskoj zaslužan je Budislav-Buda Budisavljević koji je kao časnik ogulinskog zbora posjetio Bjelolasicu. Godine 1874. potaknuo ga je dr. Johannes Frischauf, sveučilišni profesor iz Graza, na osnivanje planinarske organizacije u Hrvatskoj. Značajno ime je i dr. Đuro Pilar koji je sazvao prvi sastanak 15.10.1874. u Zagrebu gdje je i donijeta odluka o osnivanju HPD-a. Osnivanjem HPS Hrvati postaju 9 narod na svijetu sa planinarskom organizacijom.
Karlovački planinar i fotograf Hinko Krapek 1889 godine vodi dr. J. Frischaufa na Martinšćak te u spilje Vražić kod Barilovića i spilju Sića. Nakon ovog posjeta izlazi članak u austrijskom planinarskom časopisu.
Isprva izvan Zagreba nisu djelovale podružnice HPD-a , već povjerenici koji su za cilj imali organizaciju izleta u svojoj okolici i propagiranje ideje planinarstva. Prvi povjerenici bili su u Jastrebarskom, Delnicama, Čabru, Gospiću, Bakru, Karlovcu, Ogulinu, Otočcu, Krapini, Križevcima, Varaždinu, Zlataru i Samoboru.
Prvi povjerenik u Karlovcu bio iz dugarešćan Rudolf Krušnjak, profesor prirodoslovlja na rakovačkoj gimnaziji. Dužnost povjerenika je obavljao u periodu od 1878 - 1883. Umro je u Duga Resi 23.08.1889.
Izgradnjom Pamučne industrije 1884. započinje rast i razvoj Duge Rese, a u samoj tvornici zapošljava se niz inženjera i stručnjaka sa čitavog područja tadašnje Austro-Ugarske monarhije. Izgrađuju se tada moderna radnička naselja (Kasar i Inzl), otvara se osnovna škola. Time se stvara građanski sloj, koji započinje izletničku aktivnost.
Obližnje brdo Vinica i ostala dugoreška okolica postaju omiljena izletišta za Dugarešćane, Karlovčane ali i ostale izletnike i planinare.
Za razvoj cjelokupnog sporta u našem gradu važno je i osnivanje Hrvatskog Sokola, koji su 1907 godine osnovali obrtnici Tomo Brozović i Ivan Petrak. Tada datiraju i prvi oblici organizirane sportske aktivnosti, te prvi pisani dokumenti. Hrvatski sokol, između ostalih, njeguje i planinarske aktivnosti
Vinicu i Martinšćak često posjećuju i, tada popularna, đačka izletnička udruženja,
a Vinica je bio i prvi cilj novoosnovanog planinarskog društva Martinšćak iz Karlovca 1923 godine.
Sastavio Moric Vahtarić